Protekli tjedan smo vam pisali o inovativnim projektima sa Salone Nautico di Venezia. Nekolicina projekata je povezana sa putničkim transportom. Transport je jedna važna stavka u kojoj je važno potaknuti dekarbonizaciju, a često je zanemarena. Radi se na dekarbonizaciji javnog prijevoza poput autobusa te taxi prijevoza. Projekti sa sajma daju važan naglasak kako je potrebno dekarbonizirati i brodski putnički prijevoz. Više o temi ispod slike.
Brodski putnički prijevoz je u velikoj mjeri rasprostranjen u Hrvatskoj te baziran na sezonskoj potražnji. Na razini nacionalnih parkova, NP Brijuni, NP Mljet i NP Krka koriste putnički prijevoz za svoje posjetitelje. Možemo zaključiti kako je korištenje tog transporta najviše bazirano na kasnim proljetnim, ljetnim i ranim jesenskim mjesecima, no to ne umanjuje ugljični otisak ukoliko je frekvencija pojačana tokom tih mjeseci. Nekolicina urbanih sredina poput Amsterdama, Stockholma, New Yorka i Hong Konga koristi svakodnevni brodski transport kao vid javnog prijevoza te je njihova potreba za dekarbonizacijom istog velika. Dok nekolicina američkih primjera prvo prelazi na hibridni pogon, primjer e-trajekta iz Danske, Ellen, plovi nesmetano od 2019. godine. U paragrafima niže možete vam donosimo informaciju kroz koje izazove prolazi putnički transport.
Primjena u Hrvatskoj
Nacionalni park Mljet koristi potpuno električne brodove, čije je korištenje potaknuto inicijativom „Mljet - prvi zeleni otok na svijetu“. Nacionalni park Krka koristi katamarane na električni pogon, dok se do parkova prirode Telašćica i Lastovsko otočje dolazi konvencionalnim trajektnim prijevozom.
Ukoliko bi i ostali nacionalni parkovi te brodske otočne ture koristili plovila na alternativne pogone, stvorila bi se i nova gospodarska niša za sve dionike u tom procesu te i dionike koji bi naposljetku i održavali takva plovila.
Utjecaj putničkog transporta
Sam utjecaj je individualan te se ne može generalizirati samo po timu brodskog transporta. Prilikom izračuna ugljičnog otiska putničkog transporta računa se otisak individualnog putnika. Prilikom izračuna koriste se parametri poput duljine puta, korištenog goriva te tipa plovila. Campillo i suradnici (2019) naglašavaju kako za smanjenje otiska postojeća plovila trebaju ili ugraditi katalizatore ili preći na upotrebu alternativnih goriva. Autori upućuju na nekoliko mogućnosti i izazova prilikom dekarbonizacije brodskog transporta. Mogućnosti za razvoj se nalaze u urbanim sredinama gdje je cestovni prijevoz prenapučen, poput Brazila. Cestovni prijevoz bi se reducirao te zamijenio načinom transporta s manjim ugljičnim otiskom. Izazovi uključuju skladištenje energije, ukoliko transport ovisi pretežito o baterijama te napajanje. Samo napajanje predstavlja izazov u dijelovima regije i svijeta gdje pripadajuća infrastruktura nije razvijena. U susjednim državama postoji nekoliko inicijativa koje razvijaju punionice za električna plovila. Tokom našeg posjeta Salone Nautico di Venezia upoznali smo jednu inicijativu, pod nazivom Aqua SuperPower koja u suradnji s talijanskim e-conceptom razvija sustav super punionica za električna plovila.
Zaključak
Hrvatska ima niz lokacija na kojima bi primjena transporta na alternativna goriva rezultirala energetskim uštedama te očuvanjem okoliša. Dodatno, pozitivan utjecaj bi bilo uvođenje sličnih rješenja za redovne trajektne linije o kojima ovisi svakodnevni transport putnika između otoka.
Potrebno je dodatno surađivati na izgradnji infrastrukture, samih plovila i alternativnih goriva, kako bi se stvorio ekosustav u kojem bi transport na vodi bio (skoro) u potpunosti održiv. Nekoliko je projekata i započeto unutar Hrvatske.
Čitamo se u narednim tjednima!