Prošli tjedan smo pisali o održivom putničkom transportu te ćemo ovaj tjedan nastaviti u istom tonu. Daljnjim istraživanjem došli smo do statistike koja bi trebala biti temeljna motivacija za dekarbonizaciju brodskog putničkog transporta. Otkrijte više u tekstu niže.
Horizon, the EU research & innovation magazine piše kako su cestovne gužve veliki problem u Europi te aproksimativno koštaju 110 bilijuna eura na godinu. Dodatno, cestovni promet je jedan od temeljnih uzročnika zagađenja zraka u gradovima. Europska Unija je zadala stroge smjernice i ciljeve za ostvarenje dekarbonizacije prometa do 2030. i 2050. godine. Strategija za ostvarivanje tih ciljeva donosi se na razini država i same EU.
Nužno je ne samo dekarbonizirati cestovni transport već pronaći alternative poput brodskog i/ili vlakovnog transporta. Infrastruktura također mora popratiti tranziciju, u vidu punionica, osoblja odgovornog za upravljanje i održavanje alternativnog transporta te javnost mora biti obaviještena.
ALTERNATIVA
Alternativa na otocima i drugim cestovno manje pristupačnim dijelovima jest održivi brodski transport. Uz otvaranje trajektnih linija na alternativni pogon, prilika za tranziciju je i subvencioniranje, kako bi građani otoka mogli investirati u alternativni pogon na vlastitim plovilima. Vanbrodski elektromotori spadaju u nišu koja je cjenovno prihvatljiva, no ugradbeni sustavi zahtijevaju podršku baterija te alternativni pogon nažalost postaje skuplja varijanta od konvencionalnih pogona na fosilna goriva. U tom bi slučaju subvencioniranje alternativnih rješenja približilo samu mogućnost građanima.
Dodatno, poduzeća koja se bave jednodnevnim iznajmljivanjem plovila bi također ostvarila značajan utjecaj na ugljični otisak ukoliko bi prihvatila alternativna pogonska rješenja. Samim time bi se pružila poduzetnička prilika te bi se privukli
.
MODULARIZACIJA
Mikal Dahle, menadžer u norveškoj tvrtci Kolumbus AS koja se bavi javnim prijevozom, tvrdi kako negativniji utjecaj na okoliš stvara putovanje konvencionalnim brzim trajektom, nego avionom. U sklopu Kolumbusa, teži se ostvariti zero emission plovilo čija bi cijena bila za četvrtinu manja od trenutnih rješenja. Smanjenje u cijeni nastoji se ostvariti modularizacijom. Plovilo je podijeljeno u različite komponente, poput trupa i djela za putnike. Korištenjem principa modula, dodatna plovila biti će jednostavnija za izradu te jeftinija radi prethodno definiranih standarda.
Modularizacija je jedan od nositelja održivih inovacija te unosi održivost u konvencionalnu proizvodnju (Sonego i suradnici, 2018). Ukoliko je proizvod podijeljen u module, to olakšava nadogradnju, sklapanje, izuzimanje ili modifikacije proizvoda. Stewart i Yan (2008) navode strukturalnu neovisnost, funkcionalnu neovisnost te smanjenje sučelja i interakcije s eksternim modulima, kao temeljne stavke modularnosti.
Bitno je navesti kako se same mogućnosti da proizvod bude modularan uvode u trenutku kada se proizvod dizajnira. Održivi dizajn relativno je poznata niša u kojoj mladi mogu doprinijeti u stvaranju održivih proizvoda, već u idejnoj fazi. Održivi dizajn nije samo primjenjiv u brodogradnji, već i za brodsku opremu te brodsku elektroniku. Pošto se prilikom dizajniranja uzima u obzir cijeli životni vijek proizvoda, bitno je i razmotriti mogućnost da se isti reciklira. Ukoliko se cijeli proizvod ne može reciklirati, modularnost omogućava da se barem njegove komponente mogu reciklirati.
Zaključak
Proveli smo vas kroz održivu praksu modularnosti i njene aplikacije u nautičkoj industriji te brodskom putničkom transportu. Pišite nam u komentarima niže ukoliko vam se svidio ovakav vid kružne ekonomije ili putem naših društvenih mreža!
Comments